Military Life and Warrior Images in Croatian Borderlands from the 16th Century until 1918

Održan znanstveni skup King Maria Theresia

Međunarodni znanstveni skup “King” Maria Theresia (Zagreb, 10. i 11. travnja 2017.)
Godina 2017. predstavlja tristotu godišnjicu rođenja carice Marije Terezije čije je žezlo ostavilo velik trag na ondašnje zemlje
Habsburške Monarhije, a nasljeđe njezine vladavine živi i danas diljem srednje Europe u državama slijednicama Austro-Ugar-
ske Monarhije. Iz toga razloga tri su krovne povijesne institucije u Hrvatskoj – Hrvatski državni arhiv, Hrvatski povijesni muzej i Hrvatski institut za povijest, pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, odlučile održati međunarodnu znanstvenu konferenciju usredotočenu na razdoblje vladavine Marije Terezije. Nakon uvodnih pozdravnih govora skup je otvorio William O’Reilly sa Sveučilišta u Cambridgeu svojim izlaganjem “All the King’s men.” Maria Theresia, Charles III, Francis Stephen and the making of a King u kojemu je razmotrio odnos Marije Terezije s njezinim ocem i mužem prije njezine krunidbe u Požunu 1741. godine. Pritom je otvorio zanimljiva pitanja u vezi s mitom, simbolikom i osobnim identitetom te načinom kako rituali sudjeluju u konstrukciji ili perpetuaciji osobnih i društvenih identiteta. Vlad Popovici (The Establishment of the Grenzer Infantry Regiments in Transylvania) za svoje je izlaganje obradio “jedan od najistaknutijih” činova Marije Terezije u rumunjskoj historiografiji – osnutak krajiških pukovnija u Transilvaniji. Popovici je pružio pregled tih činova dotičući se pritom vojne, političke, ekonomske i religijske dimenzije te kratkih i srednjoročnih implikacija na društvo u cjelini. István Nagy-L. u svojemu izlaganju The Rise of Croatian Generals – A Lesser Known Impact of the Military Reforms under Maria Theresia prezentirao je istraživanje o utjecaju hrvatskih generala u vojskama Habsburške Monarhije. Iz statističke analize koju je Nagy prezentirao može se iščitati nerazmjerno velik postotni udio hrvatskih generala u postrojbama Habsburške Monarhije (s obzirom na veličinu teritorija i broj stanovnika) za što
su, prema Nagyu, zaslužne reforme Marije Terezije. Ujedno je na izlaganju bilo riječi i o društvenoj mobilnosti u Habsburškoj
Monarhiji jer su gotovo polovica hrvatskih generala bili neplemići koji su kroz uspješnu vojnu karijeru enoblirani.
Drugi blok izlaganja na Hrvatskome institutu za povijest otvorio je Alexander Buczynski (The “Small War” that Helped Save
the Monarchy: A Maria Theresian Military Revolution?). Temeljna tema njegova izlaganja jest velik utjecaj graničarskih, neregularnih trupa u ratu Marije Terezije protiv Pruske. U obrazloženju Buczynski odlazi toliko daleko da postavljanje krajišnika i pandura baruna Trencka nasuprot stajaćoj pruskoj vojsci, suprotno konvencijama tadašnjega doba te usprkos protivljenju vojnoga vrha Monarhije, naziva svojevrsnom vojnom revolucijom Marije Terezije odnosno još jednom u nizu
vojnih inovacija u ranome modernom dobu. Nakon toga katedru je zauzeo Vedran Klaužer koji je svojim izlaganjem Defending the Queen: Croatian Grenzer Regiments during the Seven Years War objasnio ulogu graničara u Sedmogodišnjemu ratu na primjeru nekoliko bitaka. Iako su bili organizirani kao linijska pješadija tipična za ono doba, graničari su ipak specifično bili korišteni kao elitne lake trupe s posebnim zadaćama koje spadaju u domenu takozvanoga malog rata.
Juraj Balić je potom održao izlaganje o recepciji graničara u britanskim novinama (In Her Majesty’s Service: Newspaper Reports on the „Lycanian“ Grenzer in Wars during the Reign of Maria Theresia). Obuhvaćajući razdoblja iz prethodna dva izlaganja (Rat za austrijsku baštinu i Sedmogodišnji rat), ovim izlaganjem je fokus ipak prebačen s djela graničara u tim sukobima na recepciju tih djela u britanskim novinskim izvješćima. Graničari su imali uglavnom pozitivnu recepciju u
britanskim novinama, za razliku od reputacije kakva ih je ponekad pratila u Habsburškoj Monarhiji i posebno u Pruskoj. Tim izlaganjem zaključen je prvi tematski dio konferencije (Stupanje na prijestolje i rat), koji se održao na Hrvatskome institutu za povijest.
Drugi tematski skup (Reforme) započeo je otvaranjem prigodne izložbe u predvorju Hrvatskoga državnog arhiva. Među ekspo-
natima ističe se Hrvatska pragmatička sankcija. Znanstveni dio skupa otvorila je Ivana Horbec izlaganjem o Političko-kameralnome studiju osnovanome 1769. godine u Varaždinu: Lessons in “Good Policy” for the King’s Servants: Political and Cameral Studies in Croatia (1769 – 1776). U izlaganju se dotaknula šire tematike razvoja obrazovnoga sustava pod kontrolom države, procesa koji je u većoj mjeri dovršio Josip II., sin Marije Terezije. Autorica je također problematizirala i kritički procijenila uspjeh i odjek toga studija u hrvatskim zemljama. Slijedilo je izlaganje Valentine Janković (Matrimonial Arrangements in the Service of Prestige, Social and Political Connections, Public and Military Services, and the Ma-
terial Wellbeing of Croatian Noble Families during Maria Theresia’s Reign) o društvenoj i političkoj važnosti obiteljskih veza u službi Marije Terezije. Na primjeru Suzane Malatinszky V. Janković obradila je i demonstrirala prednosti povoljnoga bračnog aranžmana u aristokratskome društvu kakvo je vladalo u Habsburškoj Monarhiji. Ta povezanost mogla je imati pozitivan, ali i negativan učinak.
Drugi blok izlaganja u prostorijama Hrvatskoga državnog arhiva otvorila je Kristina Milković prezentirajući zajednički rad s Ivanom Funde (The “Militar Graenitz Rechtenˮ: An 18th – Century Legal Reform of the Military Frontier). U svojemu izlaganju K. Milković obradila jetakozvana Krajiška prava, prikazala njihov sadržaj te analizirala njihov velik utjecaj na život u Vojnoj krajini. Prava su zasjenila do tada korišteno običajno pravo, ali su stvorila i svojevrstan sukob dva svijeta – učenoga i nepismenoga. Širi društveni učinak ovoga zakona očitovao se u ukidanju autonomije seljaka-vojnika te u postupnome
strukturalnom mijenjanju krajiškoga društva u sprezi s ostalim vojno-upravnim reformama Marije Terezije.
Nakon izlaganja o reformi krajiških prava uslijedilo je izlaganje Ladislava Dobrice (The Impact of Maria Theresia’s Reforms on the State of County Courts in Slavonia and Croatia) o utjecaju reformi na sudstvo u Slavoniji i Hrvatskoj. Važno je istaknuti da Marija Terezija nije provela direktnu reformu sudstva, ali je reformom administrativnoga sustava, napose osnivanjem Hrvatskoga kraljevskog vijeća, znatno oblikovala daljnji rad sudstva s obzirom da je zadaća novoosnovanoga Vijeća,
između ostaloga, bila i prikupljanje informacija o stanju u sudstvu te podnošenje izvješća kraljici.
Posljednje izlaganje prvoga dana održao je Neven Kovačev predstavivši zajednički rad s Danijelom Vojakom: Theresian Reform Efforts in the Regulation of the Socio-economic Position of the Roma in Croatia and Slavonia during the Second Half of the 18 th Century na temu položaja Roma u Habsburškoj Monarhiji i reformi koje je pokrenula Marija Terezija kako bi se njihov položaj regulirao. “Problem Cigana” Marija Terezija pokušala je riješiti zakonskim putem te je na taj način, mijenjajući njihov etnički i društveno-ekonomski status, htjela asimilirati i integrirati njihovu specifičnu kulturu u habsburško društvo.
Drugi dan, koji je sadržavao treću sesiju (Obiteljske veze, društvene mreže i trajne slike), započeo je u prostorijama Hrvatskoga povijesnog muzeja izlaganjem Marine Bregovac Pisk (Portraits of the Queen Empress Maria Theresia in North-western Croatia) o portretima Marije Terezije. Bez posebnoga kritičkog osvrta izlaganje se sastojalo od opisa slika i okolnosti nastanka slika te je poslužilo kao verbalna pratnja slikama koje su se mogle razgledati u dvorani u kojoj se održavala konferencija. Slijedilo je izlaganje Anne Fabiankowitsch (The Coronation of Maria Theresia as the “King” of Hungary in 1741) u kojemu se autorica pozabavila prigodnim medaljama izrađenim za komemoraciju krunidbe Marije Terezije. Kao svojevrsna propaganda vladara medalje su puku prenosile određenu sliku vladara i tako poslužile stvaranju mita o njemu/njoj.
Prvi krug izlaganja zaokružio je Kristian Gotić izlaganjem o taliru Marije Terezije (The Thaler of Maria Theresia – the World’s Most Famous Silver Coin). Riječ je o kovanicama koje su imale, a u nekim dijelovima svijeta još uvijek imaju, važan utjecaj. Zbog svoje kvalitete (i kolonijalizma) ušle su u široku uporabu u Africi, a posebno u Etiopiji gdje su u uporabi i danas. Nakon prvoga bloka izlaganja uslijedilo je otvaranje izložbe portreta Marije Terezije, Josipa II. i izabranoga društva njihovih suvremenika.
Drugi blok izlaganja otvorio je Mislav Barić prezentirajući zajednički rad s Jelenom Borošak-Marijanović o zastavama iz doba Marije Terezije (Flags from Maria Theresia’s Time at the Croatian History Museum), koje su specifične jer je ikonografija na njima, zbog financijskih i vremenskih pritisaka, naslikana, a ne uvezena. Kolekcija zastavačuvanih u Hrvatskome povijesnom muzeju također svjedoči o vojnim reformama koje je provela Marija Terezija. Nakon zastava Stipe Ledić govorio je o odnosu Marije Terezije i Josipa II. kroz vizuru Josepha Keresztúrija („M. Theresia: Infelix, sed adhuc tamen meo dignus amore Filius“: Maria Theresia’s Relations with Joseph II in the Context of His Hungarian Policy as Seen by Joseph Keresztúri). Keresztúri je u svojemu djelu književne i političke fikcije istražio vladavinu Josipa II. u formi izmišljenih dijaloga s njegovom majkom Marijom Terezijom. Njezin karakter i njezine riječi u ovome djelu stoje u oporbi prema Josipovim reformama, a iz nje zapravo progovaraju mađarski staleži. Time Keresztúri odnose Marije Terezije i mađarskoga plemstva, koje je bilo pogođeno reformama Josipa II., prikazuje idiličnima gradeći svojevrstan mit. Međutim, kako njezine napomene nisu jednoznačne, također traži i razumijevanje za politiku Josipa II. Posljednje izlaganje održala je Anna G. Piotrowska (The Gypsy Baron (1885) as a Musical Monument Remembering Maria Theresia? Facts, Issues, Controversies). U njezinu izlaganju analizirana je opereta Johanna Straussa Mlađeg Der Zigeunerbaron kao djelo prepuno simbolike koje istodobno otkriva i gradi reputaciju Marije Terezije u 19. stoljeću. Izlaganje se osvrnulo na ulogu propagande i na probleme kolektivnoga sjećanja u Austro-Ugarskoj 19. stoljeća.
Međunarodnu znanstvenu konferenciju, koja je na interdisciplinarni, znanstveni i multimedijalni način u dva dana dostojno obilježila tristotu obljetnicu rođenja Marije Terezije, zaključio je Alexander Buczynski dirljivo nostalgičnim govorom o protoku vremena i pomalo nezasluženom izostanku veće pozornosti povjesničara prema habsburškome nasljeđu u Hrvatskoj. Ovom konferencijom ta je historiografska praznina dostojno “zakrpana” za dogledno vrijeme.
Goran Ovčariček