Military Life and Warrior Images in Croatian Borderlands from the 16th Century until 1918

O projektu

Nepobitna je činjenica da su europske velesile (osobito Habsburška Monarhija, Mletačka Republika i Francuska) tijekom ranog novog vijeka organizirano počele koristiti hrvatske vojnike na raznim ratištima diljem Europe. Najprimjereniji trajni podsjetnik na to je ‘kravata’ koju su hrvatski konjanici nosili tijekom Tridesetogodišnjeg rata i koja je sada globalno priznata kao brendirani modni detalj iz Hrvatske. Manje je, međutim, poznato da je upravo taj isti rat stigmatizirao hrvatske vojnike kao tobože hrabre, ali nemilosrdne i okrutne vojnike. Hrvatski vojnici se nisu uspjeli osloboditi tog stereotipnog imidža ni u kasnijim stoljećima. Slika Trenkovih pandura i hrvatskih krajišnika tijekom Rata za austrijsko nasljeđe, kao i Hrvata prisutnih na mletačkim bojišnicama od Furlanije do Krfa, nije se bitno razlikovala od slike Hrvata sto godina ranije.

Od trenutka kad su hrvatski vojnici počeli sudjelovati u ratnim zbivanjima diljem Europe, njihova je pojava izazvala posebnu pozornost europske javnosti. Slika o Hrvatima koja se počela širiti Europom bila je tako zapravo slika hrvatskih vojnika, a slijedom toga Hrvati su prikazani kao vojnički narod. Njihova pojava na europskim ratištima izazvala je strahopoštovanje među prijateljskim i neprijateljskim snagama vrlo slično mentalnom impaktu što su ga prije njih izazvali Goti, Tatari, Vikinzi i sl. Služeći kao lako pješaštvo ili laka konjica, hrvatski su vojnici revolucionalizirali dotadašnji ranonovovjekovni način ratovanja kojim su dominirali veliki manevri, velike bitke i velike opsade. Hrvati nisu, dakle, bili prepoznatljivi samo po stilu odijevanja, već i po stilu ratovanja.

Gerila (guerilla) postala je početkom 19. stoljeća zahvaljujući oružanom otporu španjolskih neregularnih boraca protiv francuske vojske uvriježeni naziv za poseban način ratovanja kojeg su karakterizirali zasjede, prepadi i čarke. No, “mali rat” bio je način ratovanja koji je davno prije toga stasao na granici između Habsburške Monarhije (Vojna krajina) i Mletačke Republike (Dalmacija) s jedne strane te Osmanlijskog Carstva (Bosna i Hercegovina, Crna Gora) s druge strane. Za stanovnike tog hrvatskog pograničja “mali rat”, međutim, nije samo bio način ratovanja, nego i način života. Uključivanjem hrvatskih vojnika u razne ratove diljem Europe, njihove su ratne vještine trajno utjecale na način kako su dotad vođeni veliki ratovi. Velike su sile počele ustrojavati lako pješaštvo i laku konjicu poučeni iskustvom s hrvatskim vojnicima. Spoj gerilskog rata i organizacija lakih vojnih jedinica predstavlja dosad neistraženu prekretnicu vojne revolucije koja traje tijekom čitavog ranog novog vijeka. Zanimljivo je, osim toga, da je gerila konstanta u hrvatskoj povijesti od dolaska Turaka do Drugog svjetskog rata pa i do Domovinskog rata.

Rekonstrukcija svakodnevice i identiteta pripadnika vojničkog društva objedinit će: 1. demografska kretanja (natalitet, fertilitet i mortalitet), migracije i socio-ekonomski kontekst (dobna, spolna i profesionalna struktura) na temelju vojnih popisa, matičnih knjiga, popisa stanovništva, katastarskih popisa, zemljišnih knjiga, oporuka; 2. vojni i ratni kontekst (vojna organizacija i obuka, “mali rat” i umijeće ratovanja, imidž i samosvijest hrvatskih ratnika) na temelju službene korespondencije, putopisa i novinskih članaka; te 3. geopolitički kontekst (upravnopravna organizacija, tranzicije vlasti) na temelju zemljopisnih karata i službene korespondencije.

 

hrzz_logoProjekt IP-2014-09-3675 Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918. financira Hrvatska zaklada za znanost 

3,697 total views, 7 views today