Military Life and Warrior Images in Croatian Borderlands from the 16th Century until 1918

Metodologija

Okosnica istraživanja projektnog tima je sakupljanje i obrada arhivskog gradiva u domaćim i inozemnim arhivima (matičnih knjiga, vojnih popisa, popisa stanovništva, zemljišnih knjiga, katastara). Dio navedenog gradiva, unatoč velikom obimu, do sada nije u većoj mjeri bio predmet znanstvenog istraživanja domaćih i stranih povjesničara, ali ni drugih znanstvenika. S obzirom na sadržaj ovih izvora u središnjem znanstvenom interesu su “obični ljudi“ – pojedinci – njihove aktivnosti i interesi. Drugim riječima, većina istraživanja nije usmjerena na klasičnu vojnu ili ratnu povijest, nego prati broj i utjecaj vojnika u okviru njihovoga političkog i društvenog okruženja. Arhivski materijal na kojem se temelji istraživanje vrlo je kompleksan i zahtjeva višemjesečni rad u hrvatskim, austrijskim i talijanskim arhivima (sačuvano je nekoliko stotina arhivskih kutija koje se izravno odnose na hrvatske vojnike i časnike u austrijskim i mletačkim vojnim postrojbama).

opsada3

Navedena istraživanja i detaljna analiza arhivskog materijala koju su, u proteklih nekoliko godina, proveli stariji članovi projektnog tima (što potvrđuju i njihove relevantne objavljene publikacije) potvrđuju da je – temeljem ovih izvora – moguće sakupiti konkretne podatke o osobnim karakteristikama hrvatskim vojnika iz pograničja na službi u stranim vojnim jedinicama. S obzirom da je istraživačka tema projektnog prijedloga (istraživanje podataka o pojedincu itd.) samo djelomično obrađena u historiografiji, cilj je projekta istražiti – prozopografskom metodom – stvarne osobe koje su bile dijelom vojnih postrojbi Austrije, Mletačke Republike i Francuskog Carstva. Rečeno će se postići izradom baze podataka koja će uključivati svakog pojedinog vojnika i časnika spomenutog u izvorima te stvaranjem potpunih biografija, u mjeri u kojoj to omogućuju izvori.

opsada2

Imena, prezimena, mjesta podrijetla, vjera, vojni činovi i vojne službe, mobilnost (premještaj iz jedinica), kao i podatci o osobnim karakteristikama (statura, boja kose, dob) omogućuju izravan pristup pri istraživanju teme. Ovakav metodološki pristup do sada je uglavnom bio zanemarivan te je cilj ovog projektnog prijedloga tu metodu podrobnije primijeniti. S konkretnim projektnim rezultatima koji se odnose na udio hrvatskih vojnika i časnika iz pograničja u austrijskim, mletačkim i francuskim postrojbama, njihovom svakodnevlju i ratnom umijeću bit će upoznati drugi znanstvenici, ali i šira javnost. Projektni rezultati bit će podjednako uporabljivi za interdisciplinarni pristup kako hrvatskih, tako i inozemnih humanističkih i društvenih znanosti.

Organizacijom radionica za stjecanje povjesničarskih vještina i angažiranjem volontera kod transkribiranja i stvaranja baza podataka želi se poticati neiskorišteni potencijal zainteresiranih povjesničara prvostupnika, doktoranata, nezaposlenih diplomiranih povjesničara, ali i osoba treće životne dobi. Projekt će omogućiti izravan transfer znanja te težiti poticanju objedinjenja znanstvenih, kulturnih, društvenih i gospodarskih resursa (npr. volontiranjem nezaposlenih povjesničara).

192 total views, 1 views today