Military Life and Warrior Images in Croatian Borderlands from the 16th Century until 1918

Vojna krajina

KRONOLOGIJA


1453.
29. svibnja
Pad Carigrada
Padom glavnog grada Bizanta nakon opsade od 53 dana, počinje osmansko osvajanje jugoistočne Europe.

1493.
9. rujna
Bitka na Krbavskom polju

1522.
19. studenog
Oratio pro Croatia
Knez Bernardin Frankopan održi poznati govor pred njemačkim staležima na Saboru u Nürnbergu u kojem poziva na pomoć u obrani od Osmanlija.

1526.
29. kolovoza
Bitka na Mohačkom polju u kojoj pogine Ljudevit II. kao posljednji češki i ugarsko-hrvatski kralj iz kuće Jagelović.

1527.
1. siječnja
Sabor u Cetingradu
Hrvatski staleži na saboru u Cetingradu biraju Ferdinanda I. Habsburškoga, šogora poginulog Ljudevita II. Jagelovića za hrvatskoga kralja. Ferdinand I. je obećao da će držati vojsku od 1.000 konjanika i 200 vojnika u pripravnosti za obranu Hrvatske (od toga 800 konjanika pod zapovjedništvom hrvatskih plemića), u Kranjskoj rasporediti još veću vojsku, brinuti se za uzdržavanje utvrde u hrvatskim zemljama i poštivati hrvatska državna prava.

1529.
27. rujna – 14. listopada
Prva opsada Beča
Iako opsada nije uspjela sama činjenica da se turska vojska uspjela probiti do habsburške prijestolnice ukazala je na neophodnost organiziranja djelotvorne obrane od Osmanlija.

1532.
5. – 30. kolovoza
Opsada Kisega
Vojskovođa Nikola Jurišić, poslanik Ferdinanda I. na cetinskom saboru, porazio je osmansku vojsku kod Kisega i tako spriječio njezin daljnji prodor prema Beču.

1535./38.
Uskoci Žumberka kao prvi kolonisti dobivaju posebne povlastice, koje spominju njihovo nasljedno pravo na zemljište, 20 godina oslobađanja od plaćanja poreza, osobnu slobodu te pravo biranja vlastitih zapovjednika i starješina u zamjenu za vojnu službu.

1553.
Ivan Lenković (umro 1569.) organizira vojnu obranu na granici s Osmanskom carstvom. Vojna je krajina podijeljena na Hrvatsku granicu (Krabatische Graenitz) i Zapadno-Slavonsku granicu (Windische odn. Oberslawonische Graenitz). Na granici s Osmanskom carstvom, tj. na liniji Rijeka, Senj, Otočac, Slunj, Glina, Hrastovica, Sisak, Ivanić, Križevci, Đurđevac je nastao neprekidni lanac utvrda, palanki i čardaka.

1556.
17. studenog
Osnutak Dvorskog ratnog vijeća (Hofkriegsrat) u Beču kao najvišeg vojnog gremija habsburških vladara nadležnog za izgradnju tvrđava, vojnu opremu, opskrbu i plaće te planiranje i vođenje ratnih pohoda.

1565.
Osnutak Dvorskog ratnog vijeća u Grazu kojem je povjereno vođenje svih vojnih pitanja unutrašnjo-austrijskih zemalja te obrane protiv Osmanlija u susjednim zemljama, uključujući Vojnu krajinu.

1578.
25. veljače
Unutrašnjo-austrijski nadvojvoda Karlo II. Franjo, brat cara Rudolfa II., dobiva zapovjedništvo nad cjelokupnom Vojnom krajinom i odmah naredeđuje njezinu reorganizaciju. Troškovi Hrvatske krajine iznosile su tada 65.000 forinti, a Zapadno-Slavonske 140.000 for. što je za habsburšku vlast predstavljao golem problem.

1578.
15. srpnja
Bruški libel
Staleški predstavnici Štajerske, Koruške, Kranjske i Gorice postigli su na saboru u Brucku na Muri dogovor sa unutrašnjo-austrijskim nadvojvodom Karlom II. dogovor oko financiranje Vojne krajine. Štajerski će staleži financirati Zapadno-Slavonsku krajinu, a ostali staleži Hrvatsku krajinu. Oni će zajedno do 1594. godine izdvajati prosječnih 750.000 for. godišnje.

1579.
13. srpnja
Osnutak grada Karlovca
Karlovac je izgrađen kao renesansna utvrda i nazvan po nadvojvodi Karlu II. kao vrhovnom krajiškom zapovjedniku. Osnovna namjena je vojno središte jugozapadnog dijela Vojne krajine, odnosno Karlovačkog generalata. Istovremeno je grad Varaždin postao središtem Varaždinskog generalata.

1593.
22. lipnja
Bitka kod Siska
Velika pobjeda kršćanske vojske nad osmanskom vojskom koji označava kraj stogodišnjeg rata s Osmanlijama i početak stabilizacije Vojne krajine. Iako se Vojna krajina u pravnom pogledu i dalje smatra dijelom Hrvatske Kraljevine, u stvarnosti se kao zasebna regija nalazi izvan jurisdikcije Hrvatskog sabora i bana.

1630.
5. studenog
Statuta Valachorum
Car Ferdinand II. izdao je Vlaški zakon koji je u početku vrijedio samo za vlaške doseljenike na području Varaždinskog generalata, ali su se njegovim povlasticama postupno počeli služiti i ostali krajiški Vlasi.

1683.
14. srpnja – 12. rujna
Druga opsada Beča
Poraz Osmanske vojske koje je vodio veliki vezir Kara Mustafa obilježio je početak Velikog turskog rata i početak kraja Osmanskog Carstva.

1699.
26. siječnja
Mir u Srijemskim Karlovcima
Okončan je Veliki turski rat. Slavonija i Banat, Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline te čitava Lika i Krbava vraćeni su Hrvatskoj Kraljevini.

1740.
16. prosinca
Upadom pruske vojske u Šlesku započeo je Rat za austrijsko nasljeđe. Carica-kraljica Marija Terezija mobilizira 25.000 krajišnika kao neregularnu vojsku.

1745.
Reorganizacija Varaždinskog generalata koji je podijeljen u Križevačku i Đurđevačku pukovniju. Vojnokrajiško ustrojstvo prilagođeno je organizaciji carske vojske i njezinih regularnih linijskih pukovnija. Ukinute su vojnokrajiše kapetanije i vojvodstva, a umjesto toga organizirane su generalkomande, brigade, pukovnije, bataljuni i satnije.

1746.
Reorganizacija Karlovačkog generalata koji je podijeljen u Ličku, Otočku, Ogulinsku i Slunjsku pukovniju.

1747.
Reorganizacija Slavonske krajine koja je podijeljena u Brodsku, Gradišku i Petrovaradinsku pukovniju.

1750.
Reorganizacija Banske krajine koja je podijeljena u Prvu i Drugu Bansku pukovniju.

1754.
18. lipnja
Objavljeni Vojno-krajiška prava (Militaer-Graenitz-Rechten) koji predstavljaju prvi krajiški temeljni zakon koji je konačno definirao pravosudni sustav Vojne krajine.

KARTA VOJNE KRAJINE

Vojna_krajina_glavna

Karta Vojne krajine iz druge polovice 18. stoljeća s podjelom na pukovnije.

679 total views, 2 views today